D'Orsogna

Pismo profesorice Maria Rita D'Orsogna Hrvatskom Ministarstvu Gospodarstva

 
 

Poštovani ministre Ivan Vrdoljak,
Poštovana predsjednice Uprave Hrvatske Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić,
Poštovani članovi hrvatske Vlade,

Nedavno smo saznali o prvoj dodjeli offshore koncesija diljem jadranske teritorijalnog mora države Hrvatske. Područje ponuđeno kompanijama iz sektora nafte i plina pokriva ukupno otprilike 37.000 četvornih kilometara podijeljenih u 29 blokova. Najmanje trideset međunarodnih naftnih/plinskih kompanija će biti uključeni u program masovnog bušenja koji će nepovratno promijeniti hrvatsku obalu desetljećima koja slijede. Plan predviđa petogodišnje razdoblje istraživanja, nakon čega slijedi dvadeset pet godina faze eksploatacije. A to će biti samo početak.

Vaše ministarstvo i vaša vlada čine se zabrinuti iskrišćenošću potencijala ugljikovodika Hrvatske, te su u posljednjih nekoliko godina nastojali olakšati ulaganja u sektor ugljikovodika promicanjem regulatorni i fiskalni okvir i usklađivanjem birokracije u korist naftnih i plinskih kompanija. A što je sa stanovnicima Hrvatske?

Pozivamo hrvatsku vladu da zaustavi sve aktivnosti bušenje u hrvatskom dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje istočnog dijela Jadrana u masovno naftno polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine Hrvatske, osim što će se ugroziti zdravlje njezinog stanovništva, njezinog mora i njezinog razvijajućeg sektora turizma.

Doista, prisutnost naftne infrastrukture na moru - sa svojim naftnim bušotinama, cjevovoda do i od obale, kopnenim ili offshore rafinerijama, tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama - stvorila bi nepotrebne rizike i izložila područje zagađenju od curenja i izlijevanja koje se nikada ne mogu izbjeći, unatoč obećanjima naftaša o "visokim standardima zaštite okoliša".

Infrastruktura će biti jasno vidljiva od obale, koristit će se zagađujuće kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne aktivnosti će biti ugrožene. Naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilana sa identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji širiti protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, neizbježno je da će težiti postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više zemlje i ljepote, dok sve to ne nestane. Vrijeme da ih se zaustavi je upravo sada.

Ljudi koji žive uz obalu Hrvatske osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje za proizvodnju nafte, jer nafta i plin će se prodavati na otvorenom tržištu ostavljajući iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera, mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili tercijarno gospodarstvo da nisu izabrali razvoj svojih naftnih i plinskih resursa i sada posjeduju okoliš nepopravljivo uništen. Ta mjesta sada se mora nositi sa galopirajućom stopom raka, visokom nezaposlenošću i siromaštvom, te nezdravm okruženjem.

S šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. Oko 400.000 ljudi okupilo se u New Yorku krajem rujna tražeći promjene. Naša Zemlja se zagrijava, prosječne temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na djecu naše djece.

Također, pozivamo hrvatske dužnosnike na uspostavu dijaloga s drugim zemljama koje dijele granice na Jadranu, da bi zajedno Italija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli naći konstruktivnu odluku o trajnoj zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, da bi spasili njegove obale, njegov morski svijet i njegovu biološku raznolikost za buduće generacije.

Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Hrvatske i cijele planete, ne idite dalje s uništavanjem Jadrana za ono što će sigurno biti kratkoročna dobit i dugoročno ludost.

S poštovanjem,
Maria R. D'Orsogna, PhD

Department of Mathematics, Institute for Sustainability
18111 Nordhoff Avenue, California State University at Northridge
Los Angeles, CA 91330

Department of Biomathematics
UCLA
621 Charles E Young Drive
Los Angeles, CA 90095

Sjedinjene Amerićke Države